Što je botanički vrt?

Definiciju pojma botanički vrt  daje nadležno tijelo na globalnoj razini, Botanic Gardens Conservation International, odnosno konkretno se zna što vrt treba zadovoljavati  prema propisima European Botanic Gardens Consortium-a, kojega je Hrvatska redovita članica, za EU.

U našoj javnosti često možemo čuti ili pročitati da netko oko kuće ima uređen krasan botanički vrt, jer u njemu raste mnogo različitih vrsta biljaka i vlasnik čak zna kako se posađene biljke nazivaju! Međutim, botanički vrt je ipak mnogo više od raznolike i brojne zbirke živih biljaka.

Botanički vrtovi se bitno razlikuju, i po sadržaju i po djelatnosti, od drugih vrtova i perivoja. Lijepo uređeni (gradski ili privatni) vrtovi i perivoji pružaju hortikulturno oblikovan prostor za opuštanje i ugodan boravak „u zelenilu”, ali to ipak nisu botanički vrtovi. Prije desetak godina u svijetu je prihvadena definicija botaničkog vrta koju su napisali Wyse Jackson i Sutherland (2000):

Botanički vrt je ustanova koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, zaštiti bilja, obrazovanju i dostupna je javnosti.

Iz definicije je vidljivo da je osnova svakog botaničkog vrta dobro dokumentirana zbirka živih biljaka, pri čemu se misli na to da je svaka biljka označena točnim stručnim imenom na latinskom jeziku te da je poznato kad je i gdje sakupljena sjemenka (ili reznica) iz koje je biljka uzgojena. Bilježe se i prate i brojni drugi podaci važni za uspješan uzgoj te podaci o ljekovitosti/otrovnosti biljke i sl. Također, svaki biljni „uzorak“ u zbirkama obilježen je brojem koji omogućava praćenje porijekla primjerka i kada se njegove sjemenke pošalju, npr., u neki botanički vrt u Australiji i tamo se iz njih uzgoje nove biljke. Za kvalitetno održavanje takvih zbirki biljaka potrebno je da u svakom botaničkom vrtu rade školovani biolozi (šumari, agronomi) botaničke struke. Botaničari u današnje vrijeme puno rade na zaštiti i očuvanju flore, surađuju s drugim botaničkim vrtovima i istraživačkim institucijama. Knjižnica i herbarij sastavni su dio svakog botaničkog vrta. Budući da je i obrazovanje izuzetno važna djelatnost svih botaničkih vrtova, oni su otvoreni javnosti, i u skladu s prostornim, kadrovskim i financijskim mogućnostima, obrazuju posjetitelje i širu javnost pružajući im raznolike informacije o svijetu biljaka.

Naravno da postoje različiti botanički vrtovi: veći i manji; stariji i suvremeni; javni, privatni, sveučilišni, gradski. Botanički vrtovi mogu biti specijalizirani za uzgoj planinskih, močvarskih, ljekovitih, sukulentnih biljaka ili npr. poljoprivrednih kultura.

Arboretumi imaju sličnu djelatnost kao i botanički vrtovi, a njihove zbirke čine drvenaste vrste biljaka. Razlikuju se od uresnih perivoja također po dokumentiranim zbirkama, istraživačkom radu i dostupnosti javnosti. Arboretumi mogu biti zasebne institucije, ali i dijelovi botaničkih vrtova.

U svijetu postoji više od 2500 botaničkih vrtova, u kojima se uzgaja oko 90 000 različitih vrsta biljaka (oko 30% ukupno poznatih vrsta, uključujući i neke koje su već izumrle u prirodi), a godišnje ih posjeti oko 200 milijuna posjetitelja (podaci BGCI-ja, 2010.).

 („Priroda“ 1001, svibanj 2011.)

 Voditeljica Botaničkog vrta Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

 Mr. sc. Biserka Juretić, dipl. inž. biol., pročelnica Sekcije botaničkih vrtova i arboretuma

Hrvatskog botaničkog društva i stalna predstavnica Republike Hrvatske

pri Europskom konzorciju botaničkih vrtova