Brže, bolje, više – to je bilo jasno i starim Grcima

Mnemotehnike su specifične mentalne strategije za poboljšanje pamćenja. Vuku svoje korijene, kao i većina današnjih znanosti, iz stare Grčke. Grci su bili toliko oduševljeni memorijom, pa ne čudi da su u njezinu čast načinili božicu – Mnemozinu.

Mit kaže da im je Mnemozina bila najljepša od svih božica, a to je potvrđivala i činjenica da je Zeus kod nje u krevetu proveo više vremena nego kod ijedne druge božice ili smrtnice. Spavao je s njom devet dana i devet noći,a posljedica njihovih ljubavnih sastanaka je došla u obliku devet Muza, predstavnica poezije, ode, plesa, komedije, tragedije, glazbe, povijesti i astronomije. Dakle, za Grke je spoj energije (Zeus) i memorije (Mnemozina) rezultirao kreativnošću i znanjem. (Devet Muza)

Za vrijeme starih Grka i Rimljana, senatori i političari su učili te tehnike kako bi svoje birače impresionirali fenomenalnom mogućnošću pamćenja, te se nadmetali sa svojim protivnicama pamteći opširnije govore od njih. Koristeći te jednostavne, ali sofisticirane metode, političari su mogli zapamtiti preko tisuću pojmova bez ijedne greške, uključujući statističke podatke koji su se odnosili na Rimsko Carstvo, te tako postali moćni vladari svoga doba.

Kako mi danas rabimo mnemotehnike?

Jedna od funkcija mnemotehnika je besmislene sadržaje učiniti smislenima, a time i lakšima za upamćivanje. Isto tako, mnemotehnikama nastojimo povezati nepovezano (npr. novo lice i ime) i naći dobre znakove za dosjećanje (jednostavno rečeno, smisliti ''tragove'' koji će nas pri ponovnom traženju informacije u našem pamćenju, najkraćim putem dovesti do nje).

Inače, mnemotehnike se dijele na verbalne, vizualne i mješovite, a njihov broj raste iz dana u dan. Spomenut ćemo samo one najvažnije i koje se najčešće koriste. Posebna napomena ide tome da uspješnost korištenja mnemotehnika ovisi od osobe do osobe: netko je vizualan tip, pa bolje pamti predodžbe, drugima je opet lakše praviti akronime definicija, a treći posežu za kognitivnim mapama. Pa, evo nekih od mnemotehnika:

Skraćivanje – vrsta verbalnih mnemotehnika kojom skraćujemo broj informacija koje trebamo zapamtiti. Koristi se za skraćivanje različitih svakodnevnih pojmova, proizvoda, naziva institucija, pojava i sl, a temelji se na stvaranju akronima za duže oblike riječi koje je teže upamtiti. Tako npr, engleska riječ za obitelj – ''FAMILY'' je zapravo akronim od – '' Father And Mother I Love You''.

 

Elaborirano kodiranje – e tu spada i naša Patka koja Bari Mačku. Ovu mnemotehniku koristimo tako što dodamo informacije koje su nam više poznate i prerađujemo ih u zanimljive riječi, fraze ili rečenice koje nam je lakše upamtiti. Na sličan način možemo pamtiti i različite formule tako što od prvih slova načinimo smislenu rečenicu. Formula za računanje brzine v = t • a  složimo u obliku rečenice „Vidim Tamo Avion!”

 

Rečenični mnemonici – stvaramo rečenice ili logičnu priču od pojmova koje trebamo upamtiti. Jedan od primjera za ovu mnemoniku jest miješanje vode i kiseline u kemiji: znamo da to može biti opasno ako se ne zna redoslijed miješanja. Budući da nikad ne smije ići Voda u Kiselinu, prva slova nas mogu asocirati na VUK-a, opasnu životinju, što nam svakako pomaže da zapamtimo ovu važnu informaciju.

 

Rima i ritam – unošenje rime i ritma u materijal koji treba zapamtiti znatno olakšava učenje, što se posebno očituje kod manjih uzrasta. Vjerojatno su i vama poznata rimovana pravila o minusima i plusevima kod računanja sa zagradama u matematici: ''Kad je ispred zagrade manje, u zagradi se mijenja stanje.'', ''Kad je ispred zagrade više, zagrada se briše.''

 

Metoda prostornog uređenja stranice - temelj ove vrste mnemotehnika jest to da zabilješke razmjestimo na papir tako da dobijemo prostorni raspored prikladan za pamćenje. Dosjećanjem mjesta na kojem su prostorno raspoređene informacije, olakšava nam dosjećanje tih informacija, upravo zbog toga što su raspoređene na nama prihvatljiv način i možemo ih tijekom reprodukcije zapamćenog gradiva vizualno predočiti.

U ovu skupinu mnemotehnika spadaju i kognitivne mape - danas najpopularnija i najraširenija vrsta vizualnih mnemotehnika. Pomažu pri bržem učenju: može se upamtiti veća količina informacija u kraćem vremenskom roku. Lako se mogu dodati kasnije ideje koje su nam naknadno pale na pamet, a pomažu nam da se koncentriramo na strukturu informacija i veze između njih. Mogu također obuhvatiti veliku količinu gradiva u nekoliko mentalnih mapa.

 

Bizarno predočavanje – posebno poboljšava upamćivanje nekog pojma, jer osim što ga čini različitijim od uobičajenog materijala za pamćenje, također je otpornije na zaboravljanje. Želimo li upamtiti Einsteinovu teoriju relativnosti, uz pomoć rečeničnih mnemonika, to bi onda bilo ''Einstein miriše cvijeta dva'', a ako si predočimo Einsteina kako miriše dva cvijeta, uviđamo da ćemo još lakše upamtiti našu formulu.

 

Metoda ključnih riječi – vrsta mješovitih mnemotehnika, a odnosi se na korištenje rime ili zvučnosti u kombinaciji sa što življim i bizarnijim predočavanjem. Posebno se koristi kod učenja jezika i novih, stranih riječi. Tako za riječ lizzard ( engl.gušter ) možemo naći riječ u hrvatskom jeziku koja joj je slična (npr. lizanje)  i oko nje stvoriti vizualnu predodžbu guštera kako liže sladoled.

Mnoge su znanstvene studije dokazale da se mnemotehnikama može poboljšati pamćenje i do 200 posto. U jednom istraživanju ispitanicima se dao popis sa 30 stavki sa zadaćom da ih zapamte. Oni koji ne znaju za mnemotehnike u prosjeku bi zapamtili deset stavki. Ljudi koji su naučili neke mnemotehnike, sjetili bi se oko 20 stvari, a oni koji su usvojili više mnemotehnika naučili su svih 30 stvari s popisa.

Preuzeto s Takodobra.com